Vijesti iz Lumbalisa

Obavijesti i akcije

kako-se-rijesiti-boli-u-vratu-74.jpg
23/Sep/2017

bol u vratuŠto može biti razlog?
S obzirom na smještaj organa, uz to što je u funkciji gutanja, disanja i govora, vrat nosi glavu i povezuje je s trupom te omogućuje njezino pokretanje. Kroz otvor u vratnoj kralježnici prolazi vratni dio kralježnične moždine s pripadajućim živcima.
 Bolovi u predjelu vratne kralježnice mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prednjoj stjenici prsnog koša, a popraćeni su ukočenošću vrata i ograničenim pokretima vratne kralježnice. To stanje nazivamo bolni sindrom vratne kralježnice (syndroma cervicale). Ako se bolovi iz vrata šire u jednu stranu glave, mogu se javiti poremećaji vida, šum ili zujanje u ušima, smetnje ravnoteže, vrtoglavica, mučnina i povraćanje. U tom slučaju riječ je o skupini  simptoma koji nazivamo cervikocefalni sindrom (syndroma cervicocephale). Bolovi se mogu širiti i u jednu ili u obje ruke, sve do prstiju, mogu se javiti trnci u prstima ili duž ruke, smanjena ili povećana osjetljivost kože i gubitak snage u ruci. Tada govorimo o cervikobrahijalnom sindromu (syndroma cervicobrachiale). Sva tri sindroma mogu se javiti i u mladih ljudi, u žena starijih od 30 godina i muškaraca starijih od 40 godina.
Uzroci bolova
Bolest ili poremećaj svake od navedenih struktura u vratu mogu biti uzrokom bolova u vratu. Mogu ih međutim, uzrokovati i bolesti udaljenih organa (gušterače, žučnjak, srca i koronarnih krvnih žila, pluća, sredogruđa, glave). Uzroci mogu biti bolesti živaca i tumori. Od ostalih uzročnih čimbenika valja spomenuti bolesti mišićno-koštanog sustava, degenerativne promjene vratne kralježnice, sindrome prenapinjanja, fibromialgiju, upalne reumatske bolesti, loše držanje itd.
Najčešći uzrok bolova u vratu su degenerativne promjene vratne kralježnice. Nasljeđe, složena građa i velika pokretljivost vratne kralježnice, uz opterećenost težinom glave s jedne i suvremenim načinom života s druge strane, razlozi su za nastanak degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici. Ulogu imaju i svakodnevne mikro traume, do kojih dovodi sjedeći rad s glavom u prisilnom položaju (rad za računalom, šivaćim strojem i slično.), vožnja automobilom, višesatna gledanja televizije i neki hobiji. Neprilagođena visina radne površine i stolac na radnom mjestu pridonose povećanom naprezanju vratne kralježnice, kao i nekvalitetan noćni odmor na previsokom ili preniskom jastuku te spavanje na trbuhu. Sve češći uzrok degenerativnih promjena vratne kralježnice su traume glave i vrata u prometnim nezgodama.
Liječenje vratnog bolnog sindroma
U akutnoj fazi kad su bolovi intenzivniji, a vratna kralježnica ukočena, cilj liječenja je smanjenje bolova i popuštanje mišićnog spazma. To se postiže analgetika ili primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova i kortikosteroida koji djeluju na bolnu i upalnu komponentu procesa, a miotonoliticima i sedativima djelujemo na popuštanje mišićnog spazma . Tijekom te faze potrebno je mirovanje vratne kralježnice (Schanntzov ovratnik) te kriomasaža.

Lumbalis centarU kroničnoj fazi kad se smanji intenzitet bolova , a kralježnica postaje pokretljivija, primjenjuju se analgetici ili nesteroidni protuupalni lijekovi prema potrebi. Za popuštanje bolova i spazma primjenjujemo toplinske procedure, elektroterapiju i trakciju (istezanje). Toplinske procedure su u obliku toplih kupki, infracrvene svjetiljke, terapijskog ultrazvuka.Sve navedene procedure služe kao uvod u kineziterapiju (terapija pokretom, medicinska gimnastika). Vježbe istezanja, izometričke vježbe za snaženje mišića, rasteretne vježbe i vježbe posture (držanja) provode se pod nadzorom fizioterapeuta. Bitno je istaknuti važnost medicinske gimnastike u ponovnom vraćanju i/ili održavanju funkcije vratne kralježnice.


17486-wuhyperextension-aa.jpg
23/Sep/2017

ozljeda vrataTrzajna ozljeda vratne kralježnice (stegnuće ili distenzija vratne kralježnice ili paravertebralne muskulature; whiplash injury) sve su učestalije, prije svega zbog povećanja broja prometnih nezgoda. U SAD-u se godišnje dogodi približno 3,8 milijuna prometnih nezgoda s trzajnom ozljedom vrata.
Tipično je posrijedi nagla, najčešće prisilna ozljeda vratne kralježnice , kad pri naletu jednog vozila na drugo straga dolazi do pomaka glave natrag, a zatim i do izrazita pomaka naprijed, uz ozljedu mekih tkiva. Ozljeda varira u jačini simptoma i patomorfološkim promjenama – od minimalnih napuknuća mišićnih vlakana pa sve do prijeloma vratne kralježnice s pritiskom na leđnu moždinu.

Između trenutka nastanka ozljede i pojave simptoma može proći i nekoliko sati, pa čak i do dva dana. U kliničkoj slici postoji znatan nerazmjer između subjektivnih tegoba koje navodi bolesnik i objektivnih kliničkih znakova koji se mogu utvrditi pri pregledu. Prevladava bol u području vratne kralježnice, stražnjem dijelu glave, uz bolove među lopaticama . U nekih bolesnika javljaju se osjećaj vrtoglavice, smetnje vida, uz mučninu, a katkad i trnci u šakama. Vrlo rijetko javlja se slabost mišića šaka trajnije naravi. Prema prijedlogu radne skupine i kanadske države Quebec, osnovane posebno radi definiranja , klasifikacije i liječenja trzajnih ozljeda vrata, trzajna ozljeda klinički je korelat povezan s navedenom ozljedom i može se podijeliti prema stupnjevima.

 

stupaj

Klinička prezentacija

0

Bez subjektivnih tegoba i bez objektivnih znakova

1

Bol i zakočenost u vratu bez objektivnih znakova

2

Subjektivne tegobe uz ukočen ili bolan vrat i napete mišiće

3

Ukočen i bolan vrat uz neurološko oštećenje

4

Subjektivni znaci uz prijelom ili dislokaciju

ozljeda vrataSimptomi i znaci koji se mogu manifestirati u svim stupnjevima uključuju: nagluhost, vrtoglavicu, šum u uhu (tinitus), glavobolju, gubitak memorije, teškoće gutanja.
Kliničko liječenje bolesnika s trzajnom ozljedom vratne kralježnice kao samostalne ozljede je samolimitirajuće u većini slučajeva. Ipak, u prva tri stupnja navedene klasifikacije preporučuju se odmor, kratkotrajno korištenje Schanzova ovratnika, promocija aktivnosti i konzervativno liječenje. Četvrti stadij klasifikacije spada u kiruršku domenu liječenja. U svakom slučaju, najvažnije načelo je prevencija kroniciteta.

 


Bol-u-vratu-Lumbalis-centar-Terme-Sv.-Martin.jpg
23/Sep/2017

Bol u Vratu Lumbalis centar LifeClass terme SV. MartinNajčešći uzroci bola u vratu, vratobolja, ukočen i bolan vrat sinonimi su za jednu od učestaliji boljki u Lumbalis centru. Mišići uz vratni dio kralježnice mogu se istegnuti zbog lošeg držanja, bilo da ste se udubili u rad za računalom, ličite strop u maniri ” sam svoj majstor” ili se naginjete nad radnim stolom u kućnoj radionici i izrađuje te svoje omiljene rukotvorine. Ako vratobolju ne tretiramo, nakon izvjesnog vremena će se duž vrata pojaviti bolne kvrge u mišićima i razviti miofascijalni sindrom. Osteoartritis vratnog dijela kralježnice (stari naziv spondiloza) zbog istrošenosti i fiziološkog procesa starenja, drugi je najčešći uzrok boli u vratu. Vratobolja tog uzroka uglavnom traje kratko, do nekoliko dana. Ako traje dulje od nekoliko tjedana, nazivamo je kroničnom. Iako trajna može se održavati vježbama istezanja i fizikalnom terapijom te

dekompresijskom terapijom kralježnice (cervikalnog dijela). Ako dođe do oštećenja živaca koji se iz vrata protežu prema ruci i prstima najčešće govorimo o diskus herniji.
Hernija diska liječi se dekompresijskom terapijom kralježnice ili u manjem broju slučajeva operacijom.
U sljedećim slučajevima obavezno je potražiti pomoć u Lumbalis centru:

  • Trnci i sijevajuća bol koja se širi od vrata prema ramenu i duž ruke prema prstima.
  • Promjena osjeta u rukama.
  • jači ili slabiji osjet podražaja u jednoj u odnosu na drugu ruku ili drugi dio tijela.
  • gubitak snage u rukama.
  • oslabljen stisak i hvat šake.
  • promjena u izgledu dlanova i vanjskih dijelova šake.
  • šepajući hod.
  • promjena u navikama mokrenja i stolice.
  • ukočen vrat s nemogućnošću dodirivanja prsa bradom.

Bol-u-Vratu-Lumbalis-centar-LifeClass-terme-SV.-Martin-1024x679.jpg
23/Sep/2017

Bol u vratuBolovi u vratu vrlo česta su pojava a osnovni im je razlog moderan način života, predugo sjedenje i rad u nepravilnim prisilnim položajima tijela. Uzroci tegoba su mehanički poremećaji struktura vrata te iznenadni pokret ili loše držanje tijela. Tegobe se najčešće javljaju kod učenja za stolom u pognutom položaju, sjedenju pred računalom, ležanju u krevetu s glavom podignutom na jastuke, pri gledanju televizije i sl. U tim položajima glava je nagnuta prema naprijed što napreže ili opterećuje stražnju stranu vrata gdje se nalaze mišići, tetive, zglobne sveze, mali zglobovi i kralježničke pločice ili diskovi. Bol u vratu može se pojaviti i nakon aktivnosti koje zahtijevaju “zabačen” položaj glave kao što su radovi na stropu, postavljanje zavjesa, slaganje visokih polica i sl. Osim modernog načina života, prisilnih položaja tijela ili dugotrajnog sjedenja, postoje i drugi čimbenici koji pospješuju njihovu pojavu kao što su:

-životna dob; najčešće smetnje pojavljuju se između 35. i 45. godine
-prekomjerna tjelesna težina
-neuravnotežena prehrana s nedostatkom hranjivih tvari
-pušenje
-utjecaji klime (hladnoća, vlaga, vjetar)
-osteoporoza
-slaba mišićna snaga
-utjecaji okoliša (buka, loša rasvjeta, radni stol i stolac)
-nepravilno držanje
-ozljede i naprezanje
-stres
Bol u Vratu Lumbalis centar LifeClass terme SV. MartinBolovi u vratu, potiljku, rukama, gornjem dijelu prsnog koša te između lopatica mogu se pojaviti razmjerno rano, a zbog bržeg slabljenja mišića, tegobe vratne kralješnice pojavljuju se češće u žena nego u muškaraca. Pogrešno je mišljenje da bol uzrokuje propuh, hladnoća i vlaga ili promjena tlaka zraka. Navedeni čimbenici samo pojačavaju tegobe ali nisu njihov uzrok. Vratna kralježnica čini koštani dio vrata, sastavljena je od sedam kralježaka između  kojih se nalaze kralježničke pločice, te ima višestruku ulogu. To je najpokretljiviji dio kralježnice koji daje čvrstu potporu glavi i omogućuje joj pokretljivost i pruža polazište i hvatište brojnim mišićima. Vratna se kralježnica nalazi između razmjerno negibljivoga prsnog dijela kralježnice i glave, koja je gibljiva u svim smjerovima. Zbog položaja i građe, taj dio kralježnice podložan je degenerativnim promjenama koje uzrokuju različite tegobe koje možemo podijeliti na:

-Cervikocefalni sindrom nastaje kao posljedica promjena u gornjem dijelu vratne kralježnice, a izaziva bolove u vratu koji se katkada šire u zatiljak i sljepoočnice. Glavobolja može biti poput migrenske, a nastaje zbog dugotrajnoga prisilnog položaja glave. Uz bolove se mogu pojaviti ograničeni pokreti u vratu kao i smetnje poput vrtoglavice, mučnine, povraćanja, omaglice, zujanja u ušima, smetnji vida i gutanja.
Cervikalni sindrom pojavljuje se zbog promjena u srednjem dijelu kralježnice. Bolovi su jaki i ograničeni, a mišići tvrdi napeti.
Cervikobrahijalni sindrom uzrokuje promjene u donjem dijelu vratne kralježnice. Bol se širi od vrata prema ramenima do vrška prstiju, uz osjećaj utrnulosti, žmaraca i hladnoće u rukama. Ponekad nastaje gubitak osjeta i mišićne snage te refleksa u rukama. Tegobe su češće u jednoj ruci. Sve navedene tegobe ne treba zanemarivati. Pri prvim znakovima treba se obratiti fizijatru
koji će nakon razgovora i pregleda preporučiti eventualno potrebnu odgovarajuću pretragu (rendgensku snimku, elektromiografiju, kompjuteriziranu tomografiju, magnetsku rezonancu). Ovisno o rezultatima pregleda i pretraga liječnik će odrediti liječenje.

Liječenje
Liječenje se provodi na nekoliko načina:
Dekompresijskom terapijom kralježnica DTK
– analgeticima, lijekovima za smanjenje napetosti te nesteroidnim antireumaticima
fizikalnom terapijom (elektroterapija, magnetoterapija, laser, ultrazvuk) koja smanjuje bol, opušta mišiće, poboljšava cirkulaciju i smanjuje trnce u rukama
– medicinskim vježbama koje snaže mišiće, povećavaju ili održavaju pokretljivost
– mobilizacijom ili manipulacijom; uz veliki oprezi i tek prema preporuci fizijatra
– operativno, što se preporučuje samo u malom broju slučajeva.
Osnova prevencije su pravila zdravog života:
-spavanje na umjereno tvrdom i elastičnom ležaju
-čvrst i elastičan jastuk
-ispravno držanje tijela pri svakodnevnim aktivnostima
-uspravno držanje pri sjedenju i hodanju svakodnevno izvođenje vježbi za kralježnicu (osobito vježbe istezanja) koje jačaju mišiće i održavaju pokretljivost.
Zašto i kako vježbati.
Cilj vježbanja je postizanje pokretljivosti, istezanja skraćenih mišića i snaženja oslabljenih mišića. Tegobe se mogu izbjeći, ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta, a pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu. Vježbe imaju pozitivan učinak i na psihu bolesnika, što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti mišića u raznim dijelovima tijela, osobito mišića ramena i vratne kralježnice.


Copyright © Lumbalis 2016. Sva prava pridržana.