Vijesti iz Lumbalisa

Obavijesti i akcije

17486-wuhyperextension-aa.jpg
23/Sep/2017

ozljeda vrataTrzajna ozljeda vratne kralježnice (stegnuće ili distenzija vratne kralježnice ili paravertebralne muskulature; whiplash injury) sve su učestalije, prije svega zbog povećanja broja prometnih nezgoda. U SAD-u se godišnje dogodi približno 3,8 milijuna prometnih nezgoda s trzajnom ozljedom vrata.
Tipično je posrijedi nagla, najčešće prisilna ozljeda vratne kralježnice , kad pri naletu jednog vozila na drugo straga dolazi do pomaka glave natrag, a zatim i do izrazita pomaka naprijed, uz ozljedu mekih tkiva. Ozljeda varira u jačini simptoma i patomorfološkim promjenama – od minimalnih napuknuća mišićnih vlakana pa sve do prijeloma vratne kralježnice s pritiskom na leđnu moždinu.

Između trenutka nastanka ozljede i pojave simptoma može proći i nekoliko sati, pa čak i do dva dana. U kliničkoj slici postoji znatan nerazmjer između subjektivnih tegoba koje navodi bolesnik i objektivnih kliničkih znakova koji se mogu utvrditi pri pregledu. Prevladava bol u području vratne kralježnice, stražnjem dijelu glave, uz bolove među lopaticama . U nekih bolesnika javljaju se osjećaj vrtoglavice, smetnje vida, uz mučninu, a katkad i trnci u šakama. Vrlo rijetko javlja se slabost mišića šaka trajnije naravi. Prema prijedlogu radne skupine i kanadske države Quebec, osnovane posebno radi definiranja , klasifikacije i liječenja trzajnih ozljeda vrata, trzajna ozljeda klinički je korelat povezan s navedenom ozljedom i može se podijeliti prema stupnjevima.

 

stupaj

Klinička prezentacija

0

Bez subjektivnih tegoba i bez objektivnih znakova

1

Bol i zakočenost u vratu bez objektivnih znakova

2

Subjektivne tegobe uz ukočen ili bolan vrat i napete mišiće

3

Ukočen i bolan vrat uz neurološko oštećenje

4

Subjektivni znaci uz prijelom ili dislokaciju

ozljeda vrataSimptomi i znaci koji se mogu manifestirati u svim stupnjevima uključuju: nagluhost, vrtoglavicu, šum u uhu (tinitus), glavobolju, gubitak memorije, teškoće gutanja.
Kliničko liječenje bolesnika s trzajnom ozljedom vratne kralježnice kao samostalne ozljede je samolimitirajuće u većini slučajeva. Ipak, u prva tri stupnja navedene klasifikacije preporučuju se odmor, kratkotrajno korištenje Schanzova ovratnika, promocija aktivnosti i konzervativno liječenje. Četvrti stadij klasifikacije spada u kiruršku domenu liječenja. U svakom slučaju, najvažnije načelo je prevencija kroniciteta.

 


enske-ozljede.jpg
23/Sep/2017

Ozljeda Lumbalis centarKada govorimo o ozljedama i rekreaciji, najprije moramo definirati dva pojma: tko je rekreativac i što je to sportska ozljeda.
U sportskoj terminologiji rekreativac je onaj tko nema natjecateljskih ambicija, bavi se sportom zbog zadovoljstva i održavanja kondicije, što ujedno potiče druženje i zabavu, bez pojačana mentalnog i fizičkog opterećenja sudionika. Prema epidemiološkim istraživanjima, postotak sportskih rekreativaca u općoj populaciji danas je između 20 i 40 posto.
Svima je poznato da pola sata tjelesne aktivnosti dnevno može smanjiti rizike za razvoj nekih oboljenja i utjecati na opću kondiciju. Treba, međutim, naglasiti često zanemareni aspekt kod rekreacijskog sporta, a to je važnost pravilna zagrijavanja prije vježbanja i opuštanja na kraju vježbanja. Iako tijelo ne trpi isti stupanj mišićnog opterećenja kod rekreativaca kao kod natjecatelja, zahtjevi mišićno-koštanog sustava gotovo su isti u rekreacijskom i natjecateljskom sportu. Pogreške u istezanju, kao i preskakanje istezanja mišića, zglobova i vezivnog tkiva kod rekreativaca često uzrokuje tešku ozljede. Da bismo spriječili potencijalne ozljede u rekreacijskom sportu, valja voditi brigu i o podlozi te odgovarajućoj opremi, poput obuće i štitnika, bez obzira na to što vježbamo razonode.
Dekompresijska terapija kralježnice Lumbalis centarOzljeda se definira kao bilo koja vrsta ozljeđivanja ili oštećenja na ljudskom tijelu, bez obzira na način kojim je izazvana. Može biti prouzrokovana zbog prirode sporta ili okolinskih čimbenika. Ozljede mogu biti slučajne, namjerne od druge osobe ili nastaju samoozljeđivanjem u fiziološkom smislu naše tijelo ne razlikuje sportsku od ne sportske ozljede, odgovor organizma na ozljedu tkiva, kosti organa ili sustava je uvijek jednak. U pojedinim sportovima veća je učestalost određenih ozljeda zbog pokreta i kretnji koje sportaš izvodi (primjerice teniski lakat) ili učestalih kontakata s drugim sportašima u timskim sportovima ( udarci u rukometu). Nezahvalno je govoriti o učestalosti sportskih ozljeda, s obzirom na kontekstualne čimbenike (trening, natjecanje duljina izbivanja) i jačinu ozljede. U američkom nogometu pojavnost ozljeda je 100 posto, odnosno svaki će igrač barem jednom u karijeri doživjeti neku vrstu ozljede.


bol-u-laktu-2.jpg
23/Sep/2017

IšijasBol je najčešći razlog dolaska pacijenata u Lumbalis centar. U većini slučajeva uzrok mu je poznat, no katkad je nepoznat ili ga je nemoguće odstraniti. Bol je subjektivan osjećaj, pa ga svaka individua osjeća na svoj način. Za ocjenu jačine boli koristi se nekoliko subjektivnih i objektivnih skala. Najpoznatija je vizualna analogna skala (VAS) koja se sastoji od linije dužine 10 cm na čijem su kraljevima označeni ekstremi boli, a bolesnik treba označiti mjesto na liniji koje odgovara intenzitetu boli. Skala se boduje mjerenjem udaljenosti od točke odsutnosti boli do točke koju je bolesnik označio. Numerička skala ocjenjuje jačinu boli na skali od 0-10 cm pri čemu nula označava odsutnost boli, a 10 najjaču moguću. Taj način obijektivacije boli važan je za praćenje učinka terapije kod bolesnika.
Klasifikacija bola
Prema načinu nastanka, bol se dijeli na nociceptivnu neuropatsku i psihogenu, a prema lokalizaciji na bol u trbuhu, glavi, nogama leđima itd. Vremenski se dijeli na akutnu i kroničnu. Akutna bol zaštitni je mehanizam organizma koji ima ograničeno trajanje, a prestaje nakon sanacije ozljede ili oštećenja. Obično je vezana uz ozljedu ili bolest. Za razliku od akutne, kronična bol traje dulje od četri mjeseca, tj i dulje od vremena cijeljenja ozljede. Bolesnici s kroničnom boli imaju velike probleme s nesanicom, a često su prisutni i psihički poremećaji, poput tjeskobe i depresije.
Kronični bolni sindrom
Prema terminologiji Međunarodne udruge za istraživanje boli (IASP -International Association for the Study of Pain) neuropatska bol definira se kao stanje uzrokovanu primarnim oštećenjem ili disfunkcijom živčanog sustava. Ako se oštećenje dogodilo na razini perifernog živčanog sustava, tada se govori o perifernoj neuropatskoj boli, a u slučaju oštećenja središnjeg živčanog sustava govori se centralnoj boli. Najčešći oblici neuropatske boli su dijabetička i alkoholna polineuropatija, postherptička neuralgija, neuralgija trigeminusa, centralna bol koja je posljedica multiple skleroze ili preboljelog moždanog udara.
FANTOMSKA BOL
Ova vrsta boli javlja se nakon amputacije ekstremiteta . Bolesnici opisuju žareću, paleću, poput grča jaku bol. Kad kad se bol opisuje kao sijevajuća, probadajuća i trgajuća.Može se javiti spontano ili nastaje zbog emocionalnog stresa, tijekom mokrenja, kašljanja ili spolnog odnosa.Liječenje fantomske boli uključuje lijekove koji se koriste i za liječenje drugih oblika neuropatske boli (Antidepresivi, antiepileptici), ali važno mjesto zauzimaju i fizikalna terapija, TENS.
Nefarmakološke metode liječenja


Copyright © Lumbalis 2016. Sva prava pridržana.