Vijesti iz Lumbalisa

Obavijesti i akcije

migraine1.jpg
22/Nov/2017

Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojim se susrećemo u svakodnevnom životu te zbog čega se javljamo liječniku. Podrazumijeva bol u glavi, trajnu ili povremenu, rijetku ili učestalu, difuznu, koja zahvaća cijelu glavu ili lokaliziranu, pulsirajuću, tupu, naglu ili kroničnu. Često je popratni simptom mnogih bolesti. Ljudi često povremene glavobolje prihvaćaju kao sastavni dio života, no nagla i jaka glavobolja s burnim početkom može biti znak ozbiljne i teške bolesti. Jedna od najčešćih i najpoznatijih vrsta glavobolja koja se javlja periodično jest MIGRENA.

Migrena najčešća dobroćudna, ponavljajuća, pulsirajuća glavobolja, najčešće u jednoj polovici glave. Važni čimbenici u nastanku migrene su: prehrana, stres, umor, način življenja, hormoni, vremenski uvjeti, a dio migrena uzrokovan je i genetski te degenerativnim promjenama vratne kralježnice. U Hrvatskoj učestalost migrene je izražena u oko 400.000 ljudi. Migrena je češća kod osoba u gradskim nego u seoskim sredinama te u osoba čije zanimanje zahtijeva boravak u zatvorenim prostorima, dugotrajno sjedenje, psihički napor i jaku koncentraciju.

Mehanizam nastanka migrene nije u potpunosti jasan i najčešće 3 mehanizma imaju veliku ulogu: proširenje krvnih žila vrata i glave, zatim upalne promjene živaca koji obavijaju krvne žile glave i vrata te sprječavanje prijenosa bolnih impulsa s periferije u centre za bol u mozgu.

Klinička slika

Najčešći oblici migrene su: migrena bez aure, te migrena s aurom. Napad migrene obično se sastoji od četiri (ili tri) faze: prodromalna faza, (faza aure), faza glavobolje i završna faza. Prva faza javlja se satima ili danima prije nastupa glavobolje i obično je nagovještavajući stadij i prate je promjene raspoloženja, hiperaktivnost, preosjetljivost, unutarnji nemir, oslabljena koncentracija, pospanost, stezanje u vratu, gubitak apetita ili pojačana želja za hranom, pojačana žeđ, poremećaji probave, i učestalo mokrenje. Druga faza je aura koju čine skupina simptoma s javljanjem obićno 5-30 min prije napada glavobolje. Ti simptomi su svjetlucajuće cik-cak crtice ispred očiju, nedostatak vidnoga polja, trnci u rukama ili licu i smetnje govora. U trećoj fazi je glavobolja koja traje od 4-72 sata, koja se javlja pulsirajućeg karaktera obićno u jednoj strani glave i pri naprezanju se pojačava, srednje je jakog do izrazito jakog intenziteta. Redovito je praćena mučninom i povraćanjem, a pogoršavaju je svjetlost, glasni zvukovi a ponekada i mirisi. U završnoj fazi bolesnici se obično osjećaju iscrpljeno i umorno dok neki bolesnici se nakon napada osjećaju izrazito dobro i povišenog raspoloženja.

Dijagnoza

U Hrvatskoj glavoboljama se bave specijalisti Neurolozi, te obično iskusan neurolog dijagnozu migrene postavlja na temelju kliničke slike i povijesti bolesti, i dijagnostičkih procedura. Dijagnostički kriteriji za migrenu moraju imati barem 5 glavobolja koje traju između 4 i 72 sata i imaju barem dvoje kriterija: jednostrana, pulzirajući karakter, umjeren do jak karakter bolova i pogoršanje sa fizičkim aktivnostima. Za vrijeme glavobolje mora biti prisutan mučnina  i povraćanje te osjetljivost na zvukove i svjetlost.

U dijagnostičkoj obradi glavobolje koriste se snimanja glave (CT,MR), snimanje krvnih žila vrata i glave (doppler), snimanje moždanih aktivnosti (EEG), rendgensko snimanje kostiju glave i vrata ili drugih dijelova kako bi otkrili degenerativne promjene kralježnice i artritične promjene u malim zglobovima kralježnice. Nadalje česti uzrok ovoga problema je funkcionalni blok vertebralnih struktura kralježnice i pritisak na vertebrobazilarni arterijski sustav krvotoka što dovodi do smanjenja optjecaja krvi do produžene moždine i velikoga i malog mozga. Nažalost mnogi liječnici nisu educirani za dijagnosticiranje i prepoznavanje funkcionalnih blokova vertebralnih struktura te utvrđivanje pritiska na vertebrobazilarni arterijski sustav za što su educirani visokoobrazovani fizioterapeuti, posebice iz područja Manualne terapije.
glavobolja-Lumbalis centar-Toplice Sveti Martin

Liječenje

U liječenju migrene i glavobolje primjenjuju se nefarmakološki postupci te farmakološko liječenje, te se razlikuje liječenje akutnog napada i preventivno liječenje. Nefarmakološki postupci obuhvaćaju identifikaciju i izbjegavanje provocirajućih čimbenika napada: crno vino, čokolada, neke vrste sireva, neki mirisi, gladovanje, poremećaji spavanja, stres…

Pri akutnom napadaju migrene primjenjuju se najčešće nesteroidni antiupalni lijekovi, dok većina pacijenata s nedijagnosticiranim migrenama se sama liječi analgeticima.

Preporuća se prije svega raditi preventivnu terapiju i preventivno utijecati na smanjenje učestalosti napadaja i intenzitet, tu se primjenju lijekovi iz skupine beta blokatora.

Osim lijekova u liječenju migrenske glavobolje se češće se primjenjuje i akupunktura, što je potvrđeno velikim brojem znanstvenih studija.

U Lumbalis centru naš pristup se temelji na individuanom pregledu i utvrđivanju uzroka glavobolja i migrenskih glavobolja, analizom prijašnje dokumentacije (od strane neurologa, i kompletne dijagnostičke obrade RTG kralježnice, MR ili CT, Doppler vratnih arterija) i specifičnim testovima se utvrđuje dali je uzrok funkcionalni blok vertebralnih struktura, degenerativne promjene kralježnice i artritične promjene u malim zglobovima kralježnice što zaista je vrlo čest slučaj. Ako je to jedan od uzroka pokazale su se uspješne mnoge vrste manualne terapije, mnogi kombinirani postupci fizikalne terapije te posebice Dekompresijska terapija kralježnice (DTK) kao ciljano usmjerena terapija.

Lumbalis centar-Privatna praksa fizikalne terapije
LifeClass Terme Sveti Martin
040/371-104 ili 095 777 1111
Za cijene dekompresijske terapije kralježnice KLIKNI OVDJE.
Za cijene dekompresijske terapije kralježnice sa smještajem KLIKNI OVDJE.
Z
a upit o ponudama KLIKNI OVDJE.


Bol-u-Vratu-Lumbalis-centar-LifeClass-terme-SV.-Martin-1024x679.jpg
22/Nov/2017

Bol u vratuBolovi u vratu vrlo česta su pojava a osnovni im je razlog moderan način života, predugo sjedenje i rad u nepravilnim prisilnim položajima tijela. Uzroci tegoba su mehanički poremećaji struktura vrata te iznenadni pokret ili loše držanje tijela. Tegobe se najčešće javljaju kod učenja za stolom u pognutom položaju, sjedenju pred računalom, ležanju u krevetu s glavom podignutom na jastuke, pri gledanju televizije i sl. U tim položajima glava je nagnuta prema naprijed što napreže ili opterećuje stražnju stranu vrata gdje se nalaze mišići, tetive, zglobne sveze, mali zglobovi i kralježničke pločice ili diskovi. Bol u vratu može se pojaviti i nakon aktivnosti koje zahtijevaju “zabačen” položaj glave kao što su radovi na stropu, postavljanje zavjesa, slaganje visokih polica i sl. Osim modernog načina života, prisilnih položaja tijela ili dugotrajnog sjedenja, postoje i drugi čimbenici koji pospješuju njihovu pojavu kao što su:

-životna dob; najčešće smetnje pojavljuju se između 35. i 45. godine
-prekomjerna tjelesna težina
-neuravnotežena prehrana s nedostatkom hranjivih tvari
-pušenje
-utjecaji klime (hladnoća, vlaga, vjetar)
-osteoporoza
-slaba mišićna snaga
-utjecaji okoliša (buka, loša rasvjeta, radni stol i stolac)
-nepravilno držanje
-ozljede i naprezanje
-stres
Bol u Vratu Lumbalis centar LifeClass terme SV. MartinBolovi u vratu, potiljku, rukama, gornjem dijelu prsnog koša te između lopatica mogu se pojaviti razmjerno rano, a zbog bržeg slabljenja mišića, tegobe vratne kralješnice pojavljuju se češće u žena nego u muškaraca. Pogrešno je mišljenje da bol uzrokuje propuh, hladnoća i vlaga ili promjena tlaka zraka. Navedeni čimbenici samo pojačavaju tegobe ali nisu njihov uzrok. Vratna kralježnica čini koštani dio vrata, sastavljena je od sedam kralježaka između  kojih se nalaze kralježničke pločice, te ima višestruku ulogu. To je najpokretljiviji dio kralježnice koji daje čvrstu potporu glavi i omogućuje joj pokretljivost i pruža polazište i hvatište brojnim mišićima. Vratna se kralježnica nalazi između razmjerno negibljivoga prsnog dijela kralježnice i glave, koja je gibljiva u svim smjerovima. Zbog položaja i građe, taj dio kralježnice podložan je degenerativnim promjenama koje uzrokuju različite tegobe koje možemo podijeliti na:

-Cervikocefalni sindrom nastaje kao posljedica promjena u gornjem dijelu vratne kralježnice, a izaziva bolove u vratu koji se katkada šire u zatiljak i sljepoočnice. Glavobolja može biti poput migrenske, a nastaje zbog dugotrajnoga prisilnog položaja glave. Uz bolove se mogu pojaviti ograničeni pokreti u vratu kao i smetnje poput vrtoglavice, mučnine, povraćanja, omaglice, zujanja u ušima, smetnji vida i gutanja.
Cervikalni sindrom pojavljuje se zbog promjena u srednjem dijelu kralježnice. Bolovi su jaki i ograničeni, a mišići tvrdi napeti.
Cervikobrahijalni sindrom uzrokuje promjene u donjem dijelu vratne kralježnice. Bol se širi od vrata prema ramenima do vrška prstiju, uz osjećaj utrnulosti, žmaraca i hladnoće u rukama. Ponekad nastaje gubitak osjeta i mišićne snage te refleksa u rukama. Tegobe su češće u jednoj ruci. Sve navedene tegobe ne treba zanemarivati. Pri prvim znakovima treba se obratiti fizijatru
koji će nakon razgovora i pregleda preporučiti eventualno potrebnu odgovarajuću pretragu (rendgensku snimku, elektromiografiju, kompjuteriziranu tomografiju, magnetsku rezonancu). Ovisno o rezultatima pregleda i pretraga liječnik će odrediti liječenje.

Liječenje
Liječenje se provodi na nekoliko načina:
Dekompresijskom terapijom kralježnica DTK
– analgeticima, lijekovima za smanjenje napetosti te nesteroidnim antireumaticima
fizikalnom terapijom (elektroterapija, magnetoterapija, laser, ultrazvuk) koja smanjuje bol, opušta mišiće, poboljšava cirkulaciju i smanjuje trnce u rukama
– medicinskim vježbama koje snaže mišiće, povećavaju ili održavaju pokretljivost
– mobilizacijom ili manipulacijom; uz veliki oprezi i tek prema preporuci fizijatra
– operativno, što se preporučuje samo u malom broju slučajeva.
Osnova prevencije su pravila zdravog života:
-spavanje na umjereno tvrdom i elastičnom ležaju
-čvrst i elastičan jastuk
-ispravno držanje tijela pri svakodnevnim aktivnostima
-uspravno držanje pri sjedenju i hodanju svakodnevno izvođenje vježbi za kralježnicu (osobito vježbe istezanja) koje jačaju mišiće i održavaju pokretljivost.
Zašto i kako vježbati.
Cilj vježbanja je postizanje pokretljivosti, istezanja skraćenih mišića i snaženja oslabljenih mišića. Tegobe se mogu izbjeći, ali i ublažiti svakodnevnim vježbanjem od 10 do 15 minuta, a pojedine vježbe mogu se izvoditi i na radnom mjestu. Vježbe imaju pozitivan učinak i na psihu bolesnika, što je neobično važno jer je psihičko stanje važno kod povećane napetosti mišića u raznim dijelovima tijela, osobito mišića ramena i vratne kralježnice.


Copyright © Lumbalis 2016. Sva prava pridržana.