Vijesti iz Lumbalisa

Obavijesti i akcije

stari-vježćba.jpg
23/Sep/2017

Reuma vježbanje Vježbanje je korisno jer nas održava gipkima i smanjuje rizik od bolesti. Većina ljudi ne vježba dovoljno, pa samim time povećava rizik za svoje zdravlje. Osobama s reumatskim bolestima dobrobit od vježbanja je golema, jer im omogućuje da žive s manje bolova, a time i samostalnije.
Uloga vježbanja u kontroli tjelesne težine jako je važna svim osobama s reumatskim bolestima. Višak tjelesne težine znači veći pritisak na leđa i tzv. nosive zglobove (kukove, koljena, gležnjeve i stopala) – pritisak na zglobove može se povećati četiri do pet puta. Pretilost povećava pojavu osteoartritisa u žena, posebice na zglobovima koljena , šaka i kukova. Povećava se i vjerojatnost razvoja drugih kroničnih bolesti, kao što su srčane bolesti ili šećerne bolesti.
Osobama s reumatskim bolestima preporučuju se lagane do umjerene vježbe 30 minuta na dan, te aerobne vježbe 20 minuta na dan dva do tri puta tjedno. U početku se svaka vježba može ponoviti dva-tri puta , a zatim se postupno povećava broj ponavljanja. Dob ne predstavlja nikakvu prepreku za vježbanje.
Ljudi se koriste različitim isprikama kako bi izbjegli vježbanje . Najčešće se spominju bol, ukočenost i strah od oštećenja zglobova. Ako se ne vježba, zglobovi gube mišićnu potporu, postaju bolni, zakočeni i nestabilni. Stoga uz pravilan odabir vježbi i odgovarajući način vježbanja, artritis se neće pogoršati, nego samo može imati koristi. Vježbe se rade po preporuci specijalista fizijatra ili fizioterapeuta. Uz stručne savjete većina vježbi može se prilagoditi individualnim potrebama svakog bolesnika. Planiranje vježbi je individualno.

U kreiranju programa vježbanja potrebno je misliti na sljedeće:

  • Držati se planiranog rasporeda
  • Planirati logičan napredak
  • Započeti lagano
  • Vježbati redovito
  • Ne treba odraditi sve vježbe odjednom
  • Biti fleksibilni
  • Kombinirati
  • Odmarati se
  • Mjeriti svoj napredak

23/Sep/2017

elektro terapija Metoda se osniva na principu elektroanalgezije, gdje dolazi do stimuliranja A živčanih vlakana. Stimulacijom A vlakana dolazi do kočenja C vlakana odgovornih za prijenos boli na više razine živčanog sustava. Električni podražaji frekvencije od 75 – 125 Hz i trajanju impulsa od 0.8 ms najbolje stimuliraju A živčana vlakna.
Primjenjuju se pretežno dvokanalni aparati s naponom struje od 0-9 V i jačinom struje od 0 – 75 mA. Struja se primjenjuje putem elektroda uz koje se po potrebi stavljaju i gel ili pasta koji povećavaju provodljivost kože. Aktivna elektroda se stavlja na bolno mjesto a druga sa suprotne strane.

Kada koristimo TENS

  • akutna i kronična bol izazvana različitim patološkim procesom
  • reumatske bolesti
  • traume
  • ortopedske bolesti
  • kirurgija
  • neurologija
  • ginekološke i onkološke bolesti

Kontraindikacija za primjenu nema, no ipak terapiju ne bi trebali primati pacijenti s pacemakerom i dekompenziranom srčanom funkcijom.


Copyright © Lumbalis 2016. Sva prava pridržana.