Mišići i tetive

09/03/2013 by Lumbalis0
GRUDI-I-TRBUH-AN.jpg
Mišići anatomija
Mišići anatomija

Mišići su sastavni dio svakog ljudskog tijela, a odgovorni su za kretanje i sastoje se od dviju skupina vlakana. U prvu skupini spadaju spora mišićna vlakna koja se koriste prilikom dugotrajnih aktivnosti, gdje je važna izdržljivost, dok drugu skupinu čine  brza mišićna vlakna, koja se aktiviraju kad je za obavljanje rada potrebno više od 25% vaše maksimalne snage. Većina ljudi ima skoro pa  jednak broj sporih i brzih mišićnih vlakana. Vrhunski sportaši su  dakako iznimka – oni po samom rođenju imaju drugačiji omjer sporih i brzih mišićnih vlakana. Tako npr. daroviti maratonac vjerojatno ima veći broj sporih mišićnih vlakana, dok olimpijski pobjednik u utrci na 100 metara ima veći brojem brzih mišićnih vlakana.

Na sam dan začeća ljudski genetski kod odredio je tri ključne stvari na koje se ne može utjecati:
– maksimalni broj mišićnih vlakana
– postotak brzih i sporih mišićnih vlakana
– oblik mišića kad se u potpunosti razviju
Ako neko nije  rođen za ekipu sprinterske štafete, taj cilj nažalost ne može niti postići.
Oni ekstremno dobri sportaši-najbrži i najsnažniji imali su i više no odlične preduvjete već u
trenutku kad je spermi uplivao u jajnu stanicu. Ali bez obzira na sve genetske predispozicije, uz pravi trud i pravilan rad, možete uvijek biti uspješniji no što ste danas.
Građa mišića. Neki mišići su cijelom svojom dužinom mesnati i na kost se hvataju kratkim vezivnim završecima. Većina mišića se na jednoj ili obje strane na kost hvata vezivnom vrpcom. Kad je vrpca okrugla zove se tetivom, tendo, a kad je vrpca pločasta, onda se zove aponeurosis (primjerice, aponeuroze mišića trbušne stijenke). Tetiva je građena od snopa paralelnih kolagenih vlakana koji imaju valovit smjer, a između njih su stisnuti fibrociti. Snopovi vlakana su obavijeni rijetkim vezivom (peritendineum internum), a površinu tetive obavija vezivna ovojnica (peritendineum externum). Kolagena vlakna nisu rastezljiva no zbog valovitog oblika se u kontrakciji mišića mogu izravnati. Na kost se drže tako da uraštaju u periost ili uraštaju direktno u kost preko Sharpeyevih vlakana.

leđa
Leđa

Mišićni trbuh može biti prekinut tetivom, tendo intermedius, tako da mišić ima dva trbuha (primjerice m. digastricus). Tetivne vrpce mogu biti umetnute na više mjesta duž mišićnog trbuha, tako da tvore tetivne intersekcije, intersectiones tendineae (primjerice m. rectus abdominis). Tetivni završetak može biti i u obliku luka, arcus tendineus (primjerice m. soleus). Mišić se može svijati oko koštane izbočine kao kolotur, tako da na njemu opisujemo posebnu tvorbu, trochlea muscularis (primjerice m. obliquus superior bulbi). Mišićni trbuh i vezivna tetiva imaju različite uloge u radu mišića. Tetive mogu izdržati veliko opterećenje, ali su, zbog slabe opskrbe krvlju, jako osjetljive na upalu i mogu odumrijeti. Mišićni dio je elastičniji, bolje prokrvljen i slabije otporan na infekciju. Pretežito mišićni i pretežito tetivni završeci mišića imaju različito djelovanje na kost na koju se hvataju. Mišićna hvatišta su šira a sila se s njih na kost prenosi na veću površinu, tako da ne ostavljaju traga na kosti. Tetivni se završeci vežu na maloj površini tako da se tamo razvijaju velika opterećenja. Zato tetivni završeci mišića izvlače kvrge, grebene i hrapavosti. Tetive su strahovito jake: tetiva poprečnog obujma od 6 cm2 može izdržati masu od 4 do 8 tisuća kilograma. Tetivne niti nisu usporedne nego isprepletene, tako da se sila mišićnog dijela prenosi na sve dijelove tetive.

Mišićne tetive se obično hvataju na proksimalni kraj kosti, blizu osi pokreta. Tako pomažu održavanje krajeva kostiju u zglobu i učvršćuju ih. Kad se kontrahiraju izazivaju pokret distalnog (slobodnog) kraja kosti. Neki se mišići hvataju bliže sredini dijafize kosti, a neki bliže kraju kosti.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Copyright © Lumbalis 2016. Sva prava pridržana.