Kosti

09/02/2013 by Lumbalis0
bones1.jpg

kostiKosti nisu samo čvrsti, nosivi stup tijela, nego je koštano tkivo iznimno metabolički aktivno i u neprestanom dinamičkom procesu izgradnje i razgradnje. Cijelog života stari i istrošeni dijelovi kosti zamjenjuju ne novima održavajući tako zdrav i čvrst kostur. Svaki stupanj razvoja tijela počevši od samog rasta i razvoja ploda u maternici, preko djetinjstva i adolestencije i u kasnijim životnim fazama ima svoju brzinu pregradnje kosti. Smatra se da se oko tridesete godine života dostiže vršna koštana masa (ukupna količina koštanog tkiva). U kasnijim godinama života razgradnja kostiju postupno nadvladava izgradnju pa se koštana masa i gustoća kostiju smanjuju.
Osnovna funkcija kosti

  • Daje potporu tijelu
  • Zaštićuje pojedine tjelesne šupljine
  • Služi kao insercija (hvatište) mišićima
  • Sudjeluje u metabolizmu organizma i regulaciji njegovih elektrolita (prije svega kalcija)

U svim šupljinama koštanog tkiva nalazi se koštana moždina koja s jedne strane sadrži stanice potrebne za metabolizam kosti, a s druge strane sadržava matične stanice krvi koje su nužne za stvaranje krvnih stanica. Stoga je koštana srž najaktivnije tkivo u organizmu. Kosti se sastoje od organskog i anorganskog dijela. Najveći dio organskog dijela kosti čine kolagenska vlakna (vezivno tkivo). U prosječnoj kompaktnoj kosti oko 30 % težine pripada organskom matriksu koji bismo mogli usporediti s mrežicom u koju se odlažu mineralne soli koje ujedno čine anorganski dio kosti. Najveći dio kristala soli koje se odlažu u vezivo sastoje se od kalcija i fosfata, magnezijeva fosfata, kalcijeva karbonata i kalcijeva fluorida. U kostima se tako nalazi više od 98posto  kalcija , oko 85posto  fosfata i više od 50 posto magnezija od ukupne količine u organizmu. Inače, smatra se da se oko 27 posto mineralnih soli u tijelu nalazi u kostima u obliku kristala. Kristali soli prirodno su sredstvo za učvršćivanje kostiju. Svako kolagensko vlakno sastoji se od segmenata koji se periodično ponavljaju, a kristali leže čvrsto vezani uz svaki segment vlakna, što osigurava čvrstoću kosti. Kolagenska vlakna kosti i vlakna u tetivama imaju znatnu otpornost prema vlačnom naprezanju, dok kalcijeve soli imaju veliku otpornost prema pritisku. Kombinacijom tih svojstva postiže se struktura kosti pa konstrukcija kosti oponaša konstrukciju armiranog betona i podsjeća na nju.

Kosti tijekom rasta i razvoja
Još od najranije dobi potrebno je usvojiti navike i način ponašanja kako bi se sačuvalo zdravlje kostiju. Vježbanje i druga tjelesna aktivnost imaju pozitivan utjecaj na rast, čvrstoću i gustoću kostiju. Iznimno je važno pravilno držanje tijela, pravilno opterećenje kralježnice tijekom nošenja školske torbe, pravilno sjedenje tijekom boravka u školi ili učenja kod kuće, osobito zato što školska djeca dosta vremena provedu za računalom. Pravilna prehrana i unošenje dovoljne količine kalcija i vitamina D također pridonose tome. Poremećaji prehrane kao što su anoreksija i bulimija mogu dovesti do poremećaja hormonskog statusa organizma i preuranjene osteoporoze. Pušenje i prekomjerna pijenja alkohola kod adolescenata, ali i odraslih, mogu imati negativne utjecaje na koštanu gustoću.
Kosti u starijoj životnoj dobi
Tijekom starenja razgradnja kosti je intenzivnija nego izgradnja te se povećava broj mjesta na kojima se zbiva demineralizacija kostiju. Primjerice, tijekom jednog desetljeća ukupni gubitak mase iznosi od 3-5% pa dolazi do smanjivanja apsolutnog skeletnog volumena. Već tijekom srednje životne dobi te posebno u starijoj životnoj dobi mijenja se struktura diskova ( hrskavičnih pločica između kralježaka) pa dolazi do blagoga gubitka tjelesne visine.

 


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *


Copyright © Lumbalis 2016. Sva prava pridržana.